Vodič za početnike kroz istoriju umetnosti

Muzejski istraživači nam govore da se prosečni posetilac zadrži svega 17 do 27 sekundi ispred nekog dela i za tako kratko vreme neće otkriti mnogo o istoriji umetnosti. Dakle šta bi trebalo da tražimo kada stojimo ispred nekog dela? Dr Laura-Džejn Fouli deli nam kratke savete o vizualnoj analizi i objašnjava nam da ste vi, gledaoci, podjednako važni kao i stvaraoci dela.

„Ako drvo padne u šumi i nema nikoga u blizini da ga čuje, da li ono proizvodi zvuk?“ Svi smo čuli za ovu filozofsku zagonetku koja nas tera da preispitujemo svoje razumevanje percepcije. Ako nismo prisutni, da li se nešto ipak dešava? Kada je u pitanju umetničko delo, vaše prisustvo je najvažnije, jer vas umetničko delo treba više nego što vi to mislite.

Ernst Gombrih (Ernst Gombrich), istoričar umetnosti, u svom delu Umetnost i iluzija, izdatom 1960. godine piše da je gledalac „dovršio“ umetničko delo i da deo značenja umetničkog dela dolazi od osobe koja ga gleda. Nije se bavio umetnicima i njihovim namerama već ga je zanimalo šta smo mi, gledaoci, doneli u umetničko delo. Ono što projektujemo na umetničko delo zavisi od našeg porekla, našeg vaspitanja i obrazovanja, iskustva koja smo imali, načina na koji obrađujemo informacije, kako gledamo na svet. Značenje koje dajemo slici filtiria se kroz sve godine života koje smo živeli.

Istoričari, i oni koji su zainteresovani za istoriju, žele da istraže nove periode i prošire svoje istorijsko znanje i razumevanje, ali ih slike često odbijaju. Uprkos mnogim zajedničkim osobinama, istorija umetnosti je uvek malo odvojena od istorije. Postoji izvestan strah ili ambivalentnost koja proizilazi iz nedostatka razumevanja šta da se radi ispred umetničkog dela. Vizuelna pismenost se ne podstiče u školi i većina ljudi, zainteresovanih za istoriju, bila bi zbunjena idejom da se preduzme vizuelna analiza umetničkog dela. Formalna analiza podrazumeva provođenje vremena ispred umetničkog dela, pažljivo posmatranje slike i to je jedan od osnovnih elemenata istorije umetnosti. Dobra vest, za one koji žele malo bolje da razumeju umetničko delo, je da je ovo veoma lako za izvesti.

Šta treba da tražim?

Vizuelna analiza počinje gledanjem, stvarno gledanjem, u sliku. Nije ni čudo što su ljudi toliko ubeđeni da je umetnost teška za razumeti ako provode tako malo vremena baveći se njom. Mislim da ne bih mnogo razumela mnoge zamršene odnose u istoriji civilizacije da sam samo slušala predavanje pola minuta. Moramo da usporimo i počnemo da primećujemo sve elemente umetničkog dela. Pre nego što počnete da razmatrate sadržaj i kontekst, jednostavno razmotrite osnovne formalne elemente slike: liniju, boju i oblik. Evo kratkog vodiča za početak…

Linije

Zamislimo da gledamo sliku na platnu. Prvo, fokusirajte se na linije – pogledajte kakve su tragovi napravljeni na površini slike i pokušajte da ih opišete. Da li je linija debela, podebljana, izražajna ili tačkasta, itd? Koje emocije ili raspoloženja vam bude ove linije ? Da li su linije horizontalne ili vertikalne i kakav je efekat ovih linija? Da li su neke linije uočljivije od drugih? Da li dominiraju slikom? U koju svrhu? Kakav je efekat? Da li vidite podcrtež ili bilo koje druge tragove ispod slojeva boje na slici? Da li je bilo pokušaja da se oni prikriju?

Cafe Terrace et night
Cafe Terrace at night, Van Goghhttps://en.wikipedia.org/wiki/Caf%C3%A9_Terrace_at_Night, Kroller-Muller Museum, Oterlo, Nethelands, Terasa kafan u noći, Van Gog, Kroler-Muler muzej, Oterlo, Holandija

Boja

Koje su boje korišćene? Nemešane primarne boje? Sekundarne boje? Da li su boje komplementarne? Monohromne? Hladne ili tople? Da li neke boje dominiraju platnom? Da li zbog izbora boje osećate nešto posebno? Kakav je efekat izbora boja? Da li su boje smele i žive, ili blede i prigušene? Sve vreme pitajte se kakav je efekat korišćenja izabranih boja u umetničkom delu. Na primer, ako je slika crno-bela, na šta vas podseća? Novine ili stare fotografije, možda? Da li odsustvo boje daje umetničkom delu osećaj gubitka? Ili monohromatska paleta pomera fokus slike na drugi element – poput forme ili sadržaja?

The Kiss, Gustav Klimt
Poljubc, Gustav Klimt
The Kiss, Gustav Klimt, Belvedere, Vienna, Austriahttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Kiss_(Klimt), Poljubac, Gustav Klimt, Belvedere, Beč, Austrija

Oblici

Sledeće, što treba da uradite u svojoj vizuelnoj analizi je da pogledate oblike. Da li je šema geometrijska, ugaona ili slobodna? Da li su oblici nepravilni, jednostavni ili složeni? Da li se oblici ponavljaju i kakav je efekat toga? Kako su raspoređeni oblici? Da li su grupisani zajedno ili su udaljeni? Da li se preklapaju? Da li se spajaju sa drugim oblicima? Kakve su ivice oblika? Da li su oštre ili nejasne? Ima li reljefnih (3D) elemenata na slici? Da li je na platnu dodat još neki materijal? Šta je sa perspektivom? Postoji li tačka nestajanja? Da li postoji iluzija trodimenzionalnog na površini dvodimenzionalne slike?

Ovo je vrlo kratak vodič o tome šta je formalna vizuelna analiza slike – ima još mnogo toga da se pogleda i diskutuje, ali nadam se da će vam biti od koristi. Glavni savet je da posmatrate i opišete formalne elemente umetničkog dela uopšteno i detaljno, pre nego što ga analizirate u odnosu na bilo koje spoljne faktore. Jer kada duboko posmatramo umetničko delo, vidimo i razumemo mnogo više i to na kraju vodi ka postizanju većeg uživanja u gledanju umetnosti.

Sadržaj

Nakon što je završena formalna analiza, vreme je da pređemo na sadržaj. Jednostavno, šta vidite? Šta, ili ko je prikazan? Da li su neke scene ili ličnosti prepoznatljive iz istorije, religije ili su aktuelne ličnosti? Ili vas možda podsećaju na nešto iz vašeg života? Možete li utvrditi odnos između osoba koje su prikazane ne umetničkom delu? Šta možemo reći o njima po odeći koju nose, pozama koje zauzimaju ili izrazu njihovih lica? Koji predmeti, rekviziti ili mesta su uključeni u umetničko delo? Da li su prepoznatljivi? Da li su simbolični? Konačno, koji je naslov umetničkog dela? Da li vam to nešto više govori?

Bal du moulin de la Galette, Pierre-Auguste Renoir
Bal na Mulin de la Galeta, Pier-Ogist Renoar
Bal du moulin de la Galette, Pierre-August Renoirhttps://en.wikipedia.org/wiki/Bal_du_moulin_de_la_Galette, Musee d’ Orsey, Paris, France, Bal na Mulin de la Galeta, Pier-Ogist Renoar, Muzej Orsej, Pariz, Prancuska

Kontekst

Konačno, posmatramo kontekst i tu su istorija umetnosti i istorija kao jedno. Ovo je kritička analiza, tačka u kojoj istražujemo i procenjujemo sve društvene, političke, ekonomske i kulturne faktore koji su možda imali uticaj na umetničko delo ili umetnika, ili su jednostavno bili prisutni u vreme kada je umetničko delo nastalo. Takođe možemo pogledati koja poređenja se mogu napraviti sa drugim umetničkim delima ili umetnicima. I ovo je tačka kada možemo da se zapitamo: koja je bila umetnikova originalna namera u stvaranju umetničkog dela i gde je prvobitno bila prikazana?

Tako da umetnika gledamo samo na samom kraju. Najvažnija osoba u celom procesu ste vi. Šta mislite kada pogledate umetničko delo? Vi ste u centru vizuelne analize. Gombrih je bio sasvim u pravu: gledalac je taj koji dovršava umetničko delo. Zato je moj savet da više iskoristite umetnost i to tako što ćete provedeti više vremena ispred nje i pažljivo je posmatrati, jer ste vi jedini kritičar koji je bitan.

Las meninas, Diego Velazques
Male dvorske dame, Dijego Velaskez
Las Meninas, Diego Velasquezhttps://en.wikipedia.org/wiki/Las_Meninas, Museo Nacional del Prado, Madrid, Spain, Male dvorske dame, Dijego Velaskez, Muzej Prado, Mdrid, Španija

Izvori: www.historyextra.comhttps://www.historyextra.com

www.latercera.comhttps://www.latercera.com

Francisco Martin GIl, Clavos para entender un cuadro,